Seminarski Maturski Diplomski Radovi

Pretraga Zabava O nama Kontakt
 
Ključni, kritični - rizični faktori poslovanja i jačanja savremenih preduzeća PDF Štampa El. pošta

U V O D

Ono što me je navelo da pišem ovaj rad je jedno proučavanje studija sluč aja te rečenica vrlo lošeg, neorganizovanog menadžera i profesora, ne po znanju nego po postupcima. Pomenuti strani profesor pokušavajući da svojojim studentima objasni zašto unosi haos u savršen red jedne kompanije izjavio je rečenicu koja mi j e ostala u sjećanju ali ujedno me i šokirala: "oni ne shvataju da ja ovo radim za njihovo dobro. Kada vidim da su se uspavali (menadžment) ja namjerno izazovem neki haos, krizu koja ih navede da se probude i bolje angažuju" Naravno da to nije bilo tačno, da je imao svoje planove koje je pokušavao da ostvari tako što je imao savršeno znanje iz oblasti ekonomije i menadžmensta, dobro je poznavao stadijum u kojem se ta kompanija nalazila i udarao u nabolnije tačke, još više tanjio najslabije karike. U jednu ruku fasciniralo me je njegovo znanje a u drugu bila sam šokirana stavom da je neko, bilo ko u stanju j ednu tako plemenitu stvar - znanje da implementira u tako loše svrhe. Tada mi se, iz straha, probudila želja za saznanjem o krizama, rizicima i upravljam u različ itim fazam životnih ciklusa preduzeća.

Na sugestiju svoga mentora, uvažene profesorice Zdenke Đurić, svoja saznanja iz oblasti upravljanja krizama analizirala sam na modelu Panevropskog Univerziteta Apeiron koji je bio tipičan primjer poslovanja u kriznom okruženju, te primjeri uspješnog prevazilaženja dosadašnjih rizičnih situacija. Takođe, imala sam pristup svim bitnim i relevantnim informacijama međutim, poslovni podatci koji ulaze u domen poslovne tajne dati su u vidu projekcije.

U svom radu ću kombinovati dvije različite teorije životnog ciklus preduzeća. Jedna je uobič ajna podjela1 sa manje tačaka koja na brz i pouzdan način može da otkrije menadžeru u kojoj fazi se njegovo preuzeće nalazi, druga, po Isaku Adižes-u koji je do detalja razvio životni ciklus preduzeća prezentujući deset različitih tačaka na krivoj životnog ciklusa preduzeća. Kao osnovnu bazu sam uzela uobičajen grafikon na koji sam dodala grafikon po I. Adižesu.

Zašto sam ih kombinovala? Obe ove terije imaju svoje prednosti i mane. Prva, uobičajna podjela pogodna je za kompanije u praksi jer upućuje na djelovanje, akciju koju menadžment bi trebao da započne, daje jasan uvid u to koji su ekstemi faktori poslovanjapreduzeća a koji utiču na njegov rad. Na taj način usmjeruj e menadžment ka tržištu i njegovom osvajanju. Druga teorija po I.Adižesu upućuje na interne faktore, ljudski potencijale i njihovo ponašanje kroz različite faze. Obe ove teorije su vrlo bitne. Koliko god da je bitno brzo djelovanje prema tržištu toliko je i bitna unutrašnjost nekog sistema da ne bi doslo do njegove entropije zbog nesklada i greški koje svaka kompanija pravi u različitim fazama svog životnog siklusa. Ni jedan od tih faktora, interni i eksterni, ne smiju biti zanemareni jer snose podjednaku težinu i svaki na svoj način utiču na dalji rad.

 

1. Od ideje do biznisa

Ljudski faktor te njegova radoznalost, smjelost i hrabrost su u savremenom preduzetničtvu nezamjenjivi i nemjerljivi elemnti. Upravo te karakteristike tj.eraju ljude kroz č itav njihov razvoj da smišljaju nove ideje. Svakoj toj osobi je cilj da budu prvi sa tom novom idejom. Ideja otvara čitavu jednu novu lepezu želja nošene nagonom za opstajajne i profitiranje. Neke ideje ostanu upravo samo to a neke se pretoče u stvarnost. Kada se ljudskoj mašti doda znanje, inteligencij a i smjelost dobije se kvalitetan projekat. Na žalost mnogi od tih projekata ostanu nedovršeni i ne ugledaju svjetlost tržišta upravo usljed nedostatka friškog kapitala za realizovanje ideje. To je intelektualni kapital i intelektualno vlasništvo. Međutim, kada je riječ o novim idejama, o nečemu što ima velike šanse da opstane na tržištu najmanji je problem pronaći poslovne partnere i investitore spremne da višak kapitala ulože u taj poduhvat te na taj na čin uvećaju svoje bogatstvo ili steknu profit. Ta inovacija, dakle, pored toga što je riječ o dobroj ideji mora da bude profitabilna. Profitabilnost ne znači uvjek i sticanje dobiti. Postoji niz, npr. nevladinih kompanija za koje profit predstavlja opšte dobro u cilju razvoja nerazvijenog tržišta, podsticanja zaposlenosti i sl. Dakle, projekat mora, u najmanju ruku da bude samoodrživ i davati pozitivne rezultate na bilo koji od pomenutih načina.

Savki preduzetnički poduhvat zavisi od odluka koje se donose. Da bi imali jasan uvid u nedostatke i perdnosti posla kojim želimo da se bavimo potrebno je koncizno izraditi busines plan.

U svijetu nije rijetka praksa da osoba koja pokreće sopstveni posao, lični kapital uloži u već neki postojeći posao u vidu dionica za koje je siguran da će mu donjeti određeni profit a da se za potrebe sopstvenog biznisa obrati banci sa zahtj.evom za kreditiranje. Od onoga što dobija kao dionič ar pokriva troškove rate kredita a od sopstvenog biznisa ostvaruje profit. Na taj način mu i nakon vrać anja kredita dionice ostaju u vlasništvu i donose dobit. Naravno, važno je da taj neko zna koliko na drugoj strani dobija tj. da li će moći da ostvari pozitivnu razliku između rate kredita i onoga što dobija kao dionič ar.

U suštini poslovne ideje nas uvjek vode ka početku. Bilo da je riječ o ideji i početku poslovanja preduzeća ili o ideji u vidu inovacije u fazi zrelosti i krize.

 

Ideje u vidu inovacija, dakle one ideje do kojih se dolazi u toku poslovanja moraju da budu originalne. Cilj je da te ideje izazivaju sto veću novinu na tržištu. U kontekstu toga ideje možemo da podjelimo na originalne, korektivne i reproduktivne.

Originalne su potpuno novi proizvodi ili usluge. Kod ovakvih ideja potrebna je krajnja opreznost jer one idu iz jedne krajnosti u drugu tj. velika poslovna dobit ili ogroman tržišni promašaj.

Korektivne vrše izmjene na već postojećim proizvodima na tržištu. Ove poslovne ideje su mnogo manje rizične u odnosu na originalne ali donose i manju dobit.

Reproduktivne u principu pokrivaju tržišta koja nisu pokrivena i povećavaju proizvodnju usljed povećanja tražnje za tim proizvodom.

Vrlo važno je da kompanija koja tek počinje sa radom ima jasno definisane ciljeve, viziju i misiju preduzeća.